Biografija • Osnovna komunikacija

Samuel Finley Breese Morse, izumitelj telegrafije, rođen je 27. travnja 1791. u Charlestownu Massachusettsu i umro je od upale pluća u dobi od gotovo osamdeset godina 2. travnja 1872. u Poughkeepsieju. (New York). Čovjek višestranog talenta, toliko da je bio i slikar, ali je, paradoksalno, bio i lijen i bezvoljan student, čiji su se interesi spajali samo u elektricitetu i slikanju minijaturnih portreta.

Unatoč prikrivenoj bezvoljnosti, Morse je ipak diplomirao na Yale koledžu 1810., dok je sljedeće godine otišao u London gdje se sve ozbiljnije posvetio studiju slikarstva. Vrativši se u Sjedinjene Države 1815. godine, desetak godina kasnije s drugim umjetnicima osniva "Društvo lijepih umjetnosti", a kasnije i "Nacionalnu akademiju dizajna". Privučen talijanskom umjetnošću i golemom umjetničkom baštinom skrivenom na talijanskom tlu, vratio se u Bel Paese 1829. gdje je posjetio mnoge gradove. Ovom prilikom želio je posjetiti i Francusku, gdje je bio fasciniran brojnim ljepotama tog naroda.

Međutim, boravak u Italiji probudio je njegovu kreativnu žilicu, toliko da je došao naslikati veliki broj platna. Ali čak ni njegova znanstvena znatiželja nije bila uspavana. Baš kao što se vratio u Sjedinjene Države 1832. na brodu Sully, tijekomkrižanja, pitao se o učinkovitoj metodi komunikacije čak iu teškim uvjetima. Ugledao je rješenje u elektromagnetizmu i bio toliko uvjeren u to da je nekoliko tjedana kasnije krenuo s izgradnjom prvog telegrafskog aparata, koji se u početku sastojao samo od okvira slike pronađene u njegovom slikarskom studiju, nekoliko drvenih kotača napravljenih od starog sata i elektromagnet (dar jednog od njegovih starih profesora).

Ali tek je 1835. ovaj rudimentarni telegraf, nakon nebrojenih pokušaja, dovršen i testiran.

Iste godine, Morse se pridružio fakultetu Sveučilišta New York kao profesor povijesti umjetnosti, nastanivši se u kući na Washington Squareu. Ovdje je postavio laboratorij i dizajnirao automatski odašiljač s kojim je eksperimentirao s prototipom koda koji je kasnije dobio njegovo ime. Dvije godine kasnije Morse je pronašao dva partnera koji su mu pomogli usavršiti telegraf njegovog izuma: Leonarda Galea, profesora znanosti na Sveučilištu New York, i Alfreda Vaila. Morse je uz pomoć svojih novih partnera 1837. prijavio patent za novi uređaj, čemu je kasnije pridodan izum koda točka-crtica koji je zamijenio slova i ubrzao komunikaciju. Osim nekih naknadnih izmjena detalja, kod je zapravo rođenMorseova.

24. svibnja 1844. svečano je otvorena prva telegrafska linija koja povezuje Washington s Baltimoreom. Te je godine igrom slučaja u Baltimoreu održana konvencija Vigovske stranke i upravo je u tim okolnostima njegov izum imao izniman odjek te ga je konačno proslavio zahvaljujući tome što je telegrafom u Washington rezultate konvencije stigao dva sata prije vlaka koji je donio vijest.

Ukratko, uporaba telegrafije, paralelno s gotovo suvremenim Marconijevim izumom radija, proširila se svijetom s neupitnim uspjehom, zahvaljujući činjenici da je pomoću nje bilo moguće komunicirati na velike udaljenosti s sve u svemu jednostavno sredstvo. U Italiji je prva telegrafska linija izgrađena 1847. godine i povezivala je Livorno s Pisom. Izum Morseove abecede, dakle, predstavljao je prekretnicu u povijesti čovječanstva, u sigurnosti, u komunikaciji u stvarnom vremenu. Povijest mornarice, civilne i vojne, puna je primjera velikih spašavanja ostvarenih zahvaljujući bežičnom telegrafu.

Zanimljivost: po prvi put u 60 godina simbol je dodan kodiranoj abecedi koju je izumio Samuel Morse; 3. svibnja 2004. dan je krštenja telematskog puža '@'.