Biografija • Sve u jednoj noći

Engleska spisateljica Mary Shelley rođena je u Londonu 30. kolovoza 1797. u obitelji filozofa Williama Godwina, jednog od najvažnijih eksponenata anarhističkog racionalizma, i Mary Wollstonecraft, snažne i odlučna žena među prvim osobama svog vremena koje su promicale prava žena. Nažalost, ova izuzetna majka koja je svojoj kćeri mogla dati toliko toga umrla je nedugo nakon poroda. Godwin će se ponovno oženiti 1821. s udovicom svog poznanika i majkom dvoje djece, gospođom Clairmont.

Mary umjesto toga tijekom boravka u Škotskoj upoznaje mladog i briljantnog pjesnika pobunjenika Percyja Bysshea Shelleyja, za kojeg se udaje 1816., sa samo devetnaest godina i nakon odvažnog bijega u Švicarsku. Iza pjesnika se krila tragedija jer je već izgubio prvu suprugu Harriet Westbrook, koja je počinila samoubojstvo i izazvala prekid njegove veze s ocem kojeg više nikada neće vidjeti. Pretjerani i nemirni engleski pjesnik kasnije će se proslaviti po priči "Kraljica Mab" i po lirskoj drami "Prometej oslobođen".

Putovao je s njim u Francusku, Njemačku i Nizozemsku.

1822., nakon što su se preselili u La Speziju, Percy Shelley i prijatelj, muž zajedničke prijateljice, krenuli su u Genovu: njih se dvoje nikad nisu vratili; tijelo pjesnika pronađeno je među valovima 15. srpnja.

Vratio se u London nakonnakon smrti svog supruga s groznicom, Mary živi u Engleskoj od prihoda od svog rada kao profesionalne spisateljice. Autorica raznih romana, proslavit će se prije svega po "Frankensteinu ili modernom Prometeju", svojoj prvoj knjizi napisanoj 1818. i rođenoj gotovo u šali, tada je Byron tijekom ljetovanja kod Shelleyevih i vjernog Polidorija u Geneva, predložio je da svatko od njih napiše horor priču, priču koju bi svatko potom čitao drugima kao večernju zabavu. Shelley je napisao kratko djelo pod naslovom "Ubojice", Byron je napisao kratku priču "The burial" (koja je kasnije objavljena 1819. pod naslovom "A fragment"), dok je Polidori stvorio romantičnu figuru fascinantnog i tajanstvenog vampira, s novela "Vampir"; Mary je umjesto toga napisala Frankensteina, nakon što ga je sanjala u strašnoj noćnoj mori (barem tako kaže legenda). No, tema je očito inspirirana vrlo drevnim mitom o čovjeku kao tvorcu života (ali i Ovidijevim "Metamorfozama" i Miltonovim "Izgubljenim rajem"), ali u kojem je čudo zamijenjeno kemijom i galvanizmom.

Knjiga se bavi pričom o mladom švicarskom studentu prirodne filozofije koji od anatomskih dijelova ukradenih s raznih leševa gradi monstruozno stvorenje, što mu polazi za rukom postupcima čiju iskru samo on ima tajnu uliti u život.Unatoč zastrašujućem izgledu, stvorenje se otkriva kao suština dobrote srca i krotkosti uma. Ali kada shvati gađenje i strah koje budi u drugima, njegova priroda, sklona dobroti, prolazi kroz potpunu transformaciju i on postaje autentični destruktivni bijes; nakon mnogih zločina na kraju ubije i svog tvorca.

Brian W. Aldiss, engleski kritičar i sam pisac znanstvene fantastike, postavlja roman Mary Shelley u temelje moderne znanstvene fantastike i nema sumnje da sve priče napisane kasnije i temeljene na kombinaciji Stvoritelj-Stvorenje putuju po uzoru na "Frankensteina".

Naravno, Mary Shelley duguju i druga djela, od kojih neka anticipiraju i tipične znanstvenofantastične teme (kao što je "Posljednji čovjek", roman koji govori o jedinom preživjelom užasne epidemije koja je izbrisala cijelog čovječanstva), novele koje, međutim, nikada nisu stekle slavu njegovog prvog djela.

Uspjeh njegove prve knjige, koja je imala stalan uspjeh i bila predmet nebrojenih imitacija, zahvaljuje količini etičko-filozofskih pitanja i sumnji koje je u stanju pokrenuti, poput nagađanja o podrijetlu života, dvosmislena uloga znanosti, često nesvjesnog stvaratelja "čudovišta", problem čovjekove izvorne dobrote i kreativnosti, ukasnije iskvaren od društva, i tako dalje.

Uznemirujuća nota u životu Mary Shelley vuče se iz tragičnog kraja s kojim su se susreli gotovo svi sudionici tih ženevskih večeri: Percy Shelley, kao što je spomenuto, poginuo je utapanjem u brodolomu, Byron je umro vrlo mlad u Missolonghiju, Polidori je počinio samoubojstvo...

Mary je pak nakon mučne egzistencije (koja se nakon uspjeha i smrti supruga nastavila puna skandala, ekonomskih poteškoća i odbačenih ljubavi) umrla u Londonu 1. veljače 1851., nakon što je provela spokojnu starost u društvu svog jedinog preostalog sina.