Biografija • Davanje brojeva je dobro za vas

Univerzalni matematički genije, Carl Friedrich Gauss rođen je u Brunswicku (Njemačka), 30. aprila 1777. godine, u porodici vrlo skromnog imovinskog stanja. Naravno, njegovi talenti se otkrivaju već u mladosti, u periodu u kojem zaprepašćuje rođake i prijatelje nizom testova prerane inteligencije. U praksi, on je svojevrsni Mocart matematike. Ali ne ističe se samo u toj teškoj disciplini. Sa samo tri godine, u stvari, govori, čita i može nešto i napisati.

S obzirom na fantastične talente učenika, on pati od malo usamljenosti u školi: previše je napredan za program koji rade njegovi drugovi iz razreda i zbog toga se dosađuje. On sam uči matematička pravila i formule i uvijek stigne ne samo sa spremnom lekcijom, već ponekad čak i ispravi svog učitelja. Stigavši ​​u dobi od deset godina, stoga biva primljen na aritmetičke lekcije lokalne vlasti na temu: sada zaboravljeni Buttner. Profesor ima reputaciju da je veoma mrzovoljan i sa neprijateljskim manirima. Nadalje, pun predrasuda do srži, ne voli studente koji dolaze iz siromašnih porodica, uvjereni da su ustavno neadekvatni da se bave složenim i sadržajnim kulturnim programima. Dobri Buttner će uskoro biti primoran da se predomisli.

Jedna epizoda posebno je zapamćena u historiji matematike. Zaista se dešavada određenog dana, u kojem je profesor imao mjesec više krivo nego u drugim i u trenutku u kojem se učenici pokažu nepažljiviji nego inače, prisiljava ih, kao kaznenu vježbu, da izračunaju zbroj prvih 100 brojeva: 1+2+3+...+100. Taman kad počne da se zeza na pomisao koliko bi njegov trik ostavio zenice bez teksta, prekida ga Gauss koji munjevito izjavljuje: "Rezultat je 5050". Ostaje misterija kako je Gauss uspio tako brzo zaraditi sumu. U svakom slučaju, Buttner je morao odustati pred ogromnim talentom mladog učenika i, s impulsom koji ga je ipak uvelike iskupio u odnosu na predrasude koje je sazreo, preporučio ga je vojvodi od Brunswicka, moleći ga da osigura dovoljna ekonomska sredstva kako bi nadobudni genije mogao završiti svoje srednje i univerzitetske studije.

Vojvodov trud je briljantno nadoknađen nekoliko godina kasnije. U vrijeme diplomiranja (dobijenog 1799.), Gauss predstavlja poznatu disertaciju, odnosno demonstraciju (možda prvu) da svaka algebarska jednadžba ima barem jedan korijen, rezultat poznat kao "osnovni teorem algebre".

Godine 1801., u dobi od 24 godine, predstavio je svoje djelo "Disquisitiones Arithmeticae" koje se odmah pojavilo kao jedan od najvažnijih doprinosa teorijibrojeva i pravi klasik u oblasti matematike..

U ovom radu Gauss uvodi još neke osnovne pojmove: kompleksne (ili "imaginarne") brojeve i teoriju podudarnosti. Tekst takođe sadrži dokaz zakona kvadratnog reciprociteta; rezultat koji je Gauss ocijenio toliko važnim da ga je pokazao nekoliko puta tokom svog života.

Kasnije se sjajni učenjak sa strašću i interesovanjem posvetio oblasti astronomije. I ovdje on daje značajan doprinos. Kroz razradu nove metode za definisanje orbita nebeskih tela, on zapravo uspeva da izračuna položaj asteroida Ceres, otkrivenog 1801. godine, što mu je donelo mesto u opservatoriji u Getingenu, od čega je vremenom postaće direktor.

Međutim, oko 1820. godine počeo se zanimati za fiziku, a posebno za fenomene koji reguliraju elektromagnetizam. Pronađite ono što će se kasnije zvati "Gaussov zakon", tj. formulu koja kaže temeljnu riječ o tome što trebate znati o interakciji između dva statička električna naboja. Ukratko, zakon otkriva da na njih djeluje sila koja ovisi o nabojima i udaljenosti na kojoj se nalaze.

Mogu se navesti i mnogi drugi fundamentalni Gaussovi doprinosi: teoriji vjerovatnoća (sa tzv. "Gaussovom krivom"), geometriji (geodezija,"teorema o egregijumu"), do još drugih studija.

Duboko uvjeren da je bolje fokusirati se na kvalitet, a ne na kvantitet, Gauss je odustao od širenja nekih svojih intuicija tokom svog života jer ih je smatrao u suštini nepotpunima. Neki primjeri koji su proizašli iz njegovih bilježnica bave se složenim varijablama, neeuklidskom geometrijom, matematičkim osnovama fizike i još mnogo toga.... Sve stvari kojima su se bavili matematičari narednih stoljeća.

Na kraju, zanimljivo je istaknuti da je matematičar imao ideju da svoju domišljatost primijeni i na ekonomiju, ovoga puta ne samo u plemenite naučne svrhe već i u opravdane... lične ciljeve. U stvari, posvetio se i preciznom proučavanju finansijskih tržišta sve dok nije zaradio značajno lično bogatstvo.

Umro je u Göttingenu 23. februara 1855. godine, ne prije nego što je savjesno i savjesno odgojio drugog matematičkog genija, Georga Bernharda Riemanna.